Nervni sistem obezbeđuje usaglašavanje organizma sa spoljašnjom sredinom kroz stalne i brze reakcije na promene u toj sredini i koordinaciju delovanja organizma kao celine
Nervni sistem je u osnovi izgrađen od neurona (nervnih ćelija) i glavne funkcije nervnog sistema upravo obavljaju neuroni. Oni mogu pratiti promene u spoljašnjoj sredini (draži, stimulusi) i kao odgovor na njih generisati i prenositi informaciju u vidu brzog talasa depolarizacije ćelijske membrane (nervni impuls) do efektornih ćelija. Nastanak i evolucija neurona su vezani za upotrebu potencijala svih ćelija da kontrolišu koncentracije jona sa dve strane plazma membrane. Verovatno je jedinstvena karakteristika neurona njihov končast oblik, koji omogućava prenošenje signala na relativno velike udaljenosti.
U filogenetski primitivnom stanju, nervni sistemi su blisko asocirani sa epidermom životinja, i najčešće locirani upravo u njegovoj osnovi. Ova pozicija oslikava njihovo zajedničko embriološko poreklo. Postoji nekoliko osnovnih tipova nervnog sistema kod životinja: difuzan, vrpčast, lestvičast, ganglioneran, cevast.
Kičmenjaci poseduju cevast nervni sistem koji se sastoji od dva dela:
centralnog nervnog sistema (CNS)
perifernog nervnog sistema (PNS).
Dok covek ima:
Centralni nervni sistem
Periferni nervni sistem
Autonomni nervni sistem
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistem je deo nervnog sistema koga grade neuroni skoncentrisani u nervnim centrima. Pruža se duž uzdužne ose tela i kod coveka se sastoji od:
mozga i
kičmene moždine
Periferni nervni sistem obuhvata sprovodne puteve između čula i nervnih centara s jedne strane i između centara i efektornih organa s druge strane.
U njegov sastav ulaze:
nervi - snopovi nervnih vlakana; nervi mogu biti senzitivni ili motorni, mada je većina nerava mešovita (sadrže oba tipa vlakana);
ganglije - skupovi nervnih ćelija koji leže van CNS.
Periferni nervni sistem se sastoji od:
cerebrospinalnog i
vegetativnog (autonomnog) nervnog sistema.!!!
